ONLINE REZERVACIJA

Kultura

Otočna civilizacija otoka Brača obilježena je stoljetnom tradicijom koja svjedoči rimskom uzgoju poljoprivrednih dobara, renesansnom graditeljstvu čiji su se umjetnici inspirirali otočkim krajolikom i estetikom. I vaš dolazak ovamo na jug, u vedrinu i bistrinu prožetu opojnim mirisom sredozemne i suptropske vegetacije, na otok kulturnog dobra, značit će put u pravi doživljaj.

Brački kamen

Još od antičkih vremena u bračkim se kamenolomima vadio kamen kojim su se gradile znamenite građevine, a najpoznatija u okolici je Dioklecijanova carska palača u Splitu.

Prava atrakcija na otoku su gomile neobrađenog kamena složene u zidove duž poljskih putova, a prema nekim procjenama sadrže jednaku količinu kamena, doduše neobrađenoga, kao i postojeće egipatske piramide, ukupne zapremnine od oko 7 milijuna prostornih metara.

Kamen su stoljećima skupljali pastiri i težaci kako bi očistili kršno tlo i tako ga pretvorili u obradive površine. Uz kultiviranje bračkog tla vezana je i značajna odredba iz doba mletačke vladavine kada se nijedan mladić na Braču nije smio oženiti ako nije posadio stotinu stabala maslina.

Najistaknutiji dalmatinski renesansni graditelji i kipari, poput Jurja Dalmatinca, Andrije Alešija i Nikole Firentinca također su svoj stvaralački talent pokazali na bračkom kamenu.

Tradicija gradnje kamenom postao je nerazdvojivi dio identiteta otoka Brača.

Srednjovjekovne crkve

Od ranoromaničkih bazilika nastalih na području nekadašnjih rimskih gospodarstava te srednjovjekovnih bračkih crkvica skromnih dimenzija nastala su naselja, svako sa svojom pričom o nastanku, razvoju i uključivanju u ritam suvremenosti.

Bračke crkve:

  • Sv. Juraj na Bračuti (kod Pučišća)
  • Sv. Mihovil (jugoistočno od Gornjeg Humca)
  • Sv. Petar (iznad Dola)
  • Sv. Nikola (kod Sumartina)
  • Sv. Martin (kod Bobovišća)
  • Sv. Mihovil (na brdu kod Dola)
  • Sv. Nedjelja na Gradcu (Selca)
  • Gospa od Stomorice (kod Ložišća)

Bračke fjere

Fjere se u bračkim mjestima održavaju ljeti, a izraz su odnosa prema kulturnoj i spomeničkoj baštini otočana. Dan fjere obilježava se liturgijskim slavljem i svečanom procesijom kroz mjesto, naposljetku i narodnim veseljem.

Kalendar za fjere:

  • 15. lipnja: Sv. Vid. Hodočašće na Vidovu goru
  • 24. lipnja: Sv. Ivan Svitnjak/Krstitelj (Preskače se oganj.) Fjera u Povljima.
  • 29. lipnja : Sv. Petar i Pavao. Fjera u Supetru – Dan grada Supetra i početak Supetarskog kulturnog ljeta koje traje tijekom srpnja i kolovoza
  • 2. srpnja: Gospa Miraška. Fjera u Mircima i Gornjem Humcu. Pučiško kulturno ljeto (srpanj, kolovoz) . Pučiško kulturno ljeto (srpanj, kolovoz)
  • 13. srpnja: Sv. Margarita. Fjera u Nerežišćima
  • 16. srpnja: Gospe od Karmela. Fjera u Milni, Postirima i Selcima: Croatia Rediviva – svehrvatska večer poezije
  • 26. srpnja: Sv. Ana. Fjera u Donjem Humcu.
  • 2. kolovoza: Gospa od Anđela . Fjera u Sumartinu
  • 5. kolovoza: Gospa Snježna. Fjera u Bolu
  • 15. kolovoza: Vela Gospa. Fjera u Splitskoj i u Blacima. Procesija u svim bračkim mjestima, a posebno hodočašće u Blaca prve subote nakon Vele Gospe
  • 16. kolovoza: Sv. Roko. Fjera u Škripu
  • 18. kolovoza Sv. Jelena. Fjera u Škripu.
  • 26. rujna: Sv. Kuzma i Damjan. Fjera u Dračevici.
  • 30. rujna: Sv. Jeronim. Fjera u Pučišćima

Klapsko pjevanje

Taj autohtoni i stari glazbeni oblik priobalnog područja Hrvatske dio je stoljetnoga sredozemnog kulturnog miljea.

Klapska pjesma počela se oblikovati u drugoj polovini 19. stoljeća u vrijeme kada pojedina naselja stvaraju identitet primorskih gradića, te ubrzo postaje najrašireniji i najpopularniji oblik glazbenog izražaja u priobalnoj Hrvatskoj.

Pjesme izvode skupine pjevača, tzv. klape, koje oduševljavaju goste u večernjim glazbeno-folklornim predstavama.

Najpoznatije bračke klape su Boduli, Feštuni iz Postira, klapa Volat iz Pučišća i Mirula iz Selaca, ženske klape Alegrija i Pupe iz Supetra, muška Vala iz Supetra, muška klapa Morbin iz Donjega Humca, Mrduja iz Milne, Blaca iz Nerežišća i Kantaduri, te bolske klape Bracjera i Užonca.



KONTAKTIRAJTE NAS